ANALIZA – Hrvatska u Šengenu od 1. januara: Prednosti i izazovi
Vijesti

ANALIZA – Hrvatska u Šengenu od 1. januara: Prednosti i izazovi

Hrvatska je na sastanku ministara unutrašnjih poslova država članica Evropske unije u Briselu dobila jednoglasnu potporu za ulazak u šengensku zonu unutar koje je omogućeno slobodno kretanja više od 400 miliona ljudi.

Odluka stupa na snagu od 1. januara 2023. godine, kad Hrvatska ukida granične kontrole prema susjednim državama članicama EU-a na kopnenim i pomorskim graničnim prelazima, a od 26. marta na aerodromima.

Otkako je postala članica Evropske unije 1. jula 2013. godine, Hrvatska je imala jedan od najtežih zadataka unutar bloka, koji se sastojao u nadziranju najduže vanjske kopnene granice Evropske unije. Ovaj posao dodatno je usložnjen početkom velikog migrantskog vala 2015. godine.

Hrvatska je zahtjev za ulazak u šengenski prostor podnijela 2016. godine, oko godinu dana nakon što je počeo veliki migrantski val sa Istoka i uspostavljena “balkanska migrantska ruta”. Posao nadziranja državne granice, koja je i granica EU-a, nije bio lagan s obzirom na više od 1.300 kilometara dugu granicu s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom – od čega je samo sa Bosnom i Hercegovinom duga 1.011 kilometara – koja je i vanjska granica Evropske unije.

I nakon ulaska u Šenengen ostaju brojni izazovi, naročito ako se uzme u obzir najnoviji, postpandemijski pritisak migracija s Istoka ka zemljama Zapadne Evrope. Broj neregularnih migranata na tzv. balkanskoj ruti u 2022. godini, u odnosu na godinu prije, značajno je povećan.

S druge strane, ulazak Hrvatske u šengensku zonu za milione ljudi iz EU-a koji posjećuju Hrvatsku značit će brže i jednostavnije putovanje, jer će biti ukinuti granični prelazi hrvatske sa susjednim članicama EU-a. Samim tim neće biti ni dugačkih kolona na graničnim prelazima, kojima smo svjedočili naročito u ljetnom periodu, među kojima je najpoznatiji granični prelaz sa Slovenijom – Bregana, analizira Anadolu Agency (AA).

Kad je riječ o državljanima zemalja Zapadnog Balkana koji bezvizno putuju u EU i pritom na tlo EU-a ulaze preko hrvatskih graničnih prelaza, prema tvrdnjama zvaničnika, procedure se neće mnogo promijeniti, s obzirom na činjenicu da Hrvatska već izvjesno vrijeme primjenjuje šengenska pravila na svojim graničnim prelazima.

Hrvatska je 27. zemlja koja je postala dio šengenskog prostora.

Šengenski sporazum, potpisan 1985. godine u Schengenu (Luksemburg), koji je u primjerni od 1995 i obuhvatio je teritorije 26 evropskih zemalja. U mnogo čemu ovaj prostor funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola.

Šengenskom sporazumu pristupile su i četiri države koje nisu dio Evropske unije: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. A zemlje s otvorenim granicama prema šengenskom prostoru su Monako, San Marino i Vatikan.

Šengensko područje obuhvata populaciju od više od 400 miliona ljudi.

Izvor: AA