Cijene hrane su se popele na najviši nivo otkako se mjere od početka 1990. godine. FAO, agencija Ujedinjenih Naroda za hranu, upozorila je na to u svom izvještaju o evoluciji cijena u martu.
Generaklni sekretar UN-a António Guterres kazao je da bi, ako se ništa ne promijeni, val gladi i globalna prehrambena kriza uskoro mogli zahvatiti planetu, uzrokujući kolaps globalnog prehrambenog sistema.
Nakon što smo vidjeli najnovije pokazatelje, sada je jasno zašto. Cijena hrane mjerena Svjetskim indeksom cijena roba veća je za 33,6% nego prije godinu dana. Uzrok je rat u Ukrajini, jer je sukob “u crnomorskoj regiji širio šokove kroz tržišta osnovnih žitarica i biljnih ulja”.
U posljednje tri godine Rusija i Ukrajina zajedno su činile oko 30% svjetskog izvoza pšenice i 20% kukuruza. I tu leži glavnina problema. “Sada zapravo nema izvoza preko Crnog mora, a prodaja preko Baltika također se bliži kraju”, rekao je Josef Schmidhuber iz FAO-a.
Svjetske cijene pšenice porasle su za 19,7% tokom prošlog mjeseca, cijena je pogoršana zbog zabrinutosti oko uvjeta usjeva u SAD-u. Cijene kukuruza porasle su 19,1% mjesečno i dosegnuli rekord, zajedno s cijenama ječma.
Kao što se moglo vidjeti na policama supermarketa, ozbiljni su problemi i s biljnim uljima. FAO referentni indeks porastao je 23,2% zbog viših cijena suncokretovog ulja, čiji je Ukrajina najveći svjetski izvoznik.
U ovoj panorami ima i loših vijesti za ljubitelje mesa. FAO-ov indeks cijena mesa porastao je u martu 4,8% na najviši nivo u historiji, potaknut porastom cijena svinja zbog nedostatka životinja za klanje u Europi. Međunarodne cijene peradi također su ojačale na gore, u skladu sa smanjenim zalihama iz glavnih zemalja izvoznica nakon izbijanja ptičje gripe.
“Učinak krize na prehranu je zabrinjavajući. Neke zemlje jako ovise o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima iz Rusije i Ukrajine. Naprimjer, postotak ukupnog uvoza pšenice, kukuruza, ječma, uljane repice, suncokretovog ulja i sjemena iz Rusije i Ukrajine iznosi 25,9% za Tursku, 23% za Kinu i 13,% u Indiju. Najizloženije su zemlje s niskim dohotkom”, istakla je studija Unctad od prije nekoliko dana.
Postoje upečatljivi slučajevi poput onog u Egiptu. Više od petine osnovne hrane dolazi iz uvoza iz Rusije i Ukrajine. Zemlja ima rezerve do juna. Neki analitičari već su upozorili da bi u ovom dijelu Afrike moglo biti vruće ljeto, uz proteste. Općenito, politička nestabilnost i rast cijena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda usko su povezani, podsjetio je Unctad.
Šta su alternative? Ostali proizvođači žitarica, kao što su SAD, Kanada, Francuska, Australija i Argentina, imaju potencijal brzo povećati svoju proizvodnju kako bi nadoknadili manjak, ali se suočavaju s rastućim troškovima goriva i gnojiva (30% više), sušom i prekidima u lancu opskrbe . Rezultat: oko 40 miliona ljudi u svijetu moglo bi pasti u siromaštvo.
Izvor: Stav.ba
