Prošlo je dvadeset godina od atentata u Beogradu na Zorana Đinđića, prvog demokratski izabranog premijera Srbije nakon pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine, koji se zalagao za demokratske reforme i ulazak Srbije u Evropsku uniju, no atentat je zaustavio te procese.
Njegova Demokratska stranka i vlada danas su mu odali počast.
Nakon pobjede Demokratske opozicije Srbije (DOS) predvođene Đinđićevom Demokratskom strankom (DS) na izborima u decembru 2000. godine, 48-godišnji Zoran Đinđić preuzeo je vođenje vlade u januaru 2001. Doktor filozofije koji je također studirao u Njemačkoj, uživao je veliki ugled u inozemstvu. Obećao je investicije i radikalnu reformu države i društva, koje je trebalo urediti po zapadnom modelu.
Pokrenuo je reforme, ali se susreo s protivnicima iz redova opozicionih stranaka, ali i pojedinih članova DOS-a. Velika prepreka bila je i činjenica da su državne strukture na kojima je počivao Miloševićev režim sačuvane u gotovo nepromijenjenom sastavu.
Njegova vlada sarađivala je s Haškim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije i predala mu nekoliko optuženika, među kojima i bivšeg predsjednika Srbije Miloševića.
Nakon više od dvije godine obnašanja dužnosti, sprega politike i kriminala organizirala je njegovo ubistvo.
Izveli su ga pripadnici zloglasne elitne policijske specijalne jedinice JSO, tzv. crvene beretke, te jedne od dvije najjače kriminalne grupe u Beogradu, Zemunskog klana.
Đinđić je 12. marta 2003. ubijen iz snajpera u dvorištu zgrade Vlade usred bijela dana. Kasnije je u bolnici podlegao povredama. Ranjen je i njegov tjelohranitelj. Iste su godine čak četiri pokušaja atentata na njega propala, a zadnji samo nekoliko sedmica ranije.
Zamjenik komandata Crvenih beretki Zvezdan Jovanović, koji je pucao na premijera, 2009. je osuđen za njegovo ubistvo na četrdeset godina zatvora.
Za organiziranje atentata na istu je kaznu osuđen i bivši komandant crvenih beretki Milorad Ulemek Legija.
Jovanović je tvrdio da je ubistvo izvršio po nalogu Legije, koji mu je rekao da Đinđić namjerava Haškom sudu izručiti pripadnike crvenih beretki.
Na višegodišnje zatvorske kazne osuđeno je ukupno 12 osoba, od kojih su tri već odslužile kaznu.
Na dan atentata u Srbiji je proglašeno vanredno stanje i pokrenuta akcija “Sablja”, do tada najveća policijska akcija protiv organiziranog kriminala.
Privedeno je i ispitano gotovo 10.000 ljudi, od kojih je oko 1.000 zadržano.
Politička pozadina ubistva do danas nije razjašnjena, kao ni smjene sudaca i tužilaca na suđenju te zastrašivanja i ubistva dvoje svjedoka.
