Politička prava i građanske slobode uglavnom se poštuju u Hrvatskoj, ali korupcija i diskriminacija određenih manjina još uvijek zabrinjavaju, naveo je Freedom House u četvrtak u svom 50. godišnjem izvještaju o razini sloboda u svijetu.
Hrvatska je u odnosu na prethodnu godinu izgubila bod i sada ima 84 – 35/40 za politička prava i 49/60 za građanske slobode.
Građanska i politička prava u Hrvatskoj uglavnom se poštuju, ali korupcija u javnom sektoru ostaje ozbiljan problem, stoji u izvještaju Freedom Housea. Američka nevladina organizacija upozorila je da se manjinske zajednice u Hrvatskoj suočavaju s diskriminacijom, kao i da zabrinjava prisutnost krajnje desnih grupa i osoba koje promoviraju diskriminatorne vrijednosti u javnom prostoru.
Kao ključne događaje u 2022. godini Freedom House je izdvojio hapšenje tadašnjeg ministra graditeljstva Darka Horvata, aferu INA-u i ostvarenje uvjeta za ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor u 2023.
Susjedna Slovenija ima 95 bodova od mogućih 100, napredovala je za pet bodova na ljestvici sloboda u odnosu na 2021.
Od drugih članica Evropske unije maksimalne bodove imaju Švedska i Finska, a slijede ih Nizozemska, Irska i Luksemburg s po 97. Mađarska je jedina članica EU-a koja je djelomično slobodna država sa 66 bodova.
Zemlje Zapadnog Balkana također su djelomično slobodne države. Bosna i Hercegovina ima 52 boda, Kosovo i Srbija po 60, Crna Gora i Albanija po 67 i Sjeverna Makedonija 68.
Prošla godina mogla bi biti prekretnica u globalnoj borbi za demokratiju, istakao je Freedom House. Iako je već 17. godinu za redom zabilježeno pogoršanje prava i sloboda u svijetu, taj negativni trend je usporio. Pad sloboda zabilježen je u 35 zemalja u 2022. godini, u odnosu na 60 u 2021. i 70 u 2020.
U Ukrajini su pogoršana prava i slobode nakon ruske invazije na tu zemlju s namjerom rušenja demokratski izabrane vlade u Kijevu, objavila je organizacija.
Interesantno je da je Srbija na 16. mjestu zemalja kojima je u posljednjem desetljeću zabilježen dramatičan pad sloboda, ali se i dalje smatra djelomično slobodnom državom. S minus 18 poena Srbija se nalazi između Afganistana i Mianmara.
U izvještaju se Srbiju vidi kao zemlju parlamentarne demokratije s višestranačkim izborima, uz ocjenu da je vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, tvrdi se, konstantno erodirala politička prava i građanske slobode, pritiskala nezavisne medije, političku opoziciju i organizacije građanskog društva.
Freedom House ukazuje na brojna kršenja slobode okupljanja tokom 2022. godine, uključujući nasilnu represiju na skupovima aktivista i protestima, koju su provodile privatne sigurnosne agencije i maskirane osobe, navodno povezane s vladom.
Ocijenjeno je također da su predizbornu kampanju za parlamentarne i predsjedničke izbore u aprilu obilježile medijska pristranost i optužbe na račun zloupotrebe javnih resursa.
Uz to, predsjednik Vučić se na skupovima pojavljivao i kao šef države i stranke SNS, što je značilo veliku medijsku prisutnost i činilo nejasnim u kojoj ulozi zapravo nastupa.
Freedom House prenosi da su prijavljene brojne neregularnosti tokom kampanje i na sam dan izbora, te da su OSCE i njegov ured Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) naveli u završnom izvještaju da su brojni nedostaci doveli do nepoštenih uvjeta koji su favorizirali vladajuće stranke.
U izvještaju ocjenjuje se da su tokom kampanje ključne slobode bile poštivane, ali je bilo disproporcionalne medijske zastupljenosti provladinih stranaka u medijima, pritisaka na zaposlene u javnom sektoru i manjine, te na socijalno ugrožene, posebno romsku populaciju, da glasaju za vlast. Dodaje se da su dupli birački popisi korišteni da se prati kako su glasači glasali i da je prijavljena i kupovina glasova.
Također se ukazuje na nedostatnu autonomiju i efikasnost u radu državnog tijela za elektroničke medije (REM), na zastrašivanje birača i netransparentnost finansiranja kampanje.
Navodi se da SNS koristi brojne taktike da smanji šanse opozicije na izborima, poput biranja vremena izbora, pritisaka na nezavisne državne institucije i mobiliziranje javnih resursa u kampanji vlasti. Također se ukazuje na to da je Vučićev SNS proširio utjecaj na medije kroz državna preduzeća i mnoštvo privatnih medija koji ovise o državnom finansiranju i koristi svoj utjecaj da pojača svoj položaj i diskreditira rivale.
Freedom House navodi i da kritičari Vučića i SNS optužuju za veze s organiziranim kriminalom i korupcijom – kada se poslovi daju samo suradnicima predsjednika i vladajuće stranke.
Vlada je pod kritikama zbog manjka transparentnosti u pogledu velikih infrastrukturnih projekata i zbog tajni koje prate javne nabave, dodaje Freedom House i kao primjer navodi da “detalji izgradnje Beograda na vodi, koji je država financirala, nisu dostupni javnosti”.
Medijske slobode su, konstatira FH, ugrožene “prijetnjama, tužbama ili kaznenim prijavama protiv novinara, nejasnim medijskim vlasništvom, pritiskom političara na urednike, direktnim pritiskom na novinare i visokom razinom autocenzure”.
Pojedini emiteri u privatnom vlasništvu i tabloidi sudjeluju u kampanjama difamiranja oporbe ili suparnika vlasti, dok se novinari medija izvan kontrole vlasti suočavaju s “fizičkim napadima, klevetama, maltretiranjem na internetu i poreznim inspekcijama”, upozorava u izvješću za Srbiju organizacija Freedom House, koja ukazuje na to da su radikalna desnica i nasilni navijači, kojima smetaju etničke i spolne manjine, i dalje “razlog za zabrinutost”.
