Šef delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler neizravno je u petak optužio političare bosanskih Srba da zagovarajući navodnu neutralnost u odnosu na rat u Ukrajini pokušavaju gurnuti BiH na stranu Rusije, dok je istovremeno Milorad Dodik bjesnio jer je BiH podržala rezoluciju UN-a o osudi ruske agresije.
“Ne treba biti naivan u odnosu na one u ovoj zemlji koji zagovaraju neutralnost”, poručio je Sattler u Sarajevu, u govoru koji je održao na otvaranju izložbe u povodu prve godišnjice rata u Ukrajini.
Šef delegacije EU nije izravno spomenuo Dodika, no upravo je on taj koji je opetovano tvrdio kako BiH treba ostati neutralna u odnosu na rusku agresiju protiv Ukrajine, dok istovremeno zagovara tijesne veze i dobre odnose bh. entiteta Republika srpska s Moskvom.
Sattler je kazao kako u tom ratu nema i ne može biti neutralnih, jer je svima jasno da je Rusija agresor, a da Ukrajina i njeni građani zbog toga pate. Podsjetio je i kako je BiH država koja je dobila status kandidata za članstvo u EU pa je stoga obvezna pratiti vanjsku politiku Unije, a ona je u slučaju rata u Ukrajini jasna i podrazumijeva potporu i svaku vrstu pomoći napadnutoj zemlji.
Dodik je pak tokom dana ljutito reagirao na činjenicu da je ambasador BiH pri UN-u glasao za rezoluciju kojom je svjetska organizacija u četvrtak, na prijedlog Ukrajine, osudila rusku agresiju te zatražila povlačenje njenih snaga s ukrajinske teritoriji.
Na tome je u petak u svom govoru u Sarajevu vlastima BiH zahvalio ukrajinski otpravnik poslova Sergej Miniailo, istaknuvši kako je to snažna gesta potpore njegovoj zemlji suočenoj s brutalnom agresijom.
Uputu da podrži tu rezoluciju dao je misiji BiH pri UN-u ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, a Dodiku je to bio povod da šefa bh. diplomatije optuži za kršenje ustava.
“U BiH nije usaglašeno stajalište po pitanju sukoba u Ukrajini te je iz tog razloga BiH u UN bila obavezna biti suzdržana”, napisao je Dodik na svom Twitter profilu.
On je dan ranije zaprijetio kako bi razlike unutar BiH u odnosu prema Rusiji odnosno ratu u Ukrajini mogle dovesti do pada vlade, dogovorene nakon izbora provedenih u oktobru 2022.
