Registar domaćinstava korak je do poreza na imovinu, piše u četvrtak Jutarnji list, ističući da će objedinjeni podaci omogućiti pravednije oporezivanje svih vrsta dohodaka.
Šta država zaista kani s Registrom stanovnika, porodica i domaćinstava, pitanje je koje se neizbježno nametnulo nakon što su njegovo osnivanje proteklih dana najavili ministar finansija i direktor Porezne uprave.
Je li to bolje ciljanje državnih pomoći, kako je spomenuo ministar Marko Primorac, ili je, možda, prvi korak za uvođenje poreza na nekretnine? A možda je namjera i uvođenje, uvjetno rečeno, sintetičkog oporezivanja dohotka, u kojem se svi prihodi tretiraju na isti način, bez obzira na to jesu li od rada, kapitala ili iznajmljivanja apartmana?
Pravi odgovori na ta pitanja vjerojatno će se saznati kada Registar bude gotov, za godinu i po do dvije. Tada će na jednome mjestu biti podaci o svim dohocima i imovini, omogućit će da se vidi ko čini zajedničko domaćinstvo, svi će imati imovinske kartice “i neće biti moguće sakriti ko čime raspolaže”.
Kako je pojasnio direktor PU Božidar Kutleša na televiziji N1, trenutno nedostaje poveznica između pojedinačnog OIB-a i grupe OIB-a, odnosno između prihoda i imovine pojedinca te prihoda i imovine porodica ili domaćinstava.
Kako se čini, sve je krenulo od potrebe stvaranja Registra stanovništva, koji bi djelomice ili u cijelosti zamijenio klasični popis stanovništva. No, umjesto institucija poput DZS-a ili MUP-a, posao su preuzeli Porezna uprava i Ministarstvo finansija, koji će na njemu raditi u saradnji s drugim državnim tijelima i jedinicama lokalne samouprave, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.
