Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez pozvao je Hrvatsku i Crnu Goru da aktivnije lobiraju za pridruživanje ove zemlje NATO-u a istovremeno je ocijenio kako BiH zbog rata koji je Rusija povela protiv Ukrajine sada hitno treba značajniju pomoć Alijanse u opremanju svoje vojske.
BiH trenutno ima odobren Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP) no on ne definira nikakve vremenske okvire za stjecanje punopravnog članstva nego tek reforme koje je potrebno poduzeti da bi se taj cilj ostvario.
Punopravno članstvo u NATO-u utvrđeno je kao cilj Zakonom o obrani BiH i važećom vanjskopolitičkom strategijom no to uporno osporavaju vlasti Republike srpske čiji dužnosnici predvođeni Miloradom Dodikom kažu kako Rs nikada neće dati takvu suglasnost, a u isti mah insistiraju na tijesnim vezama tog entiteta s Moskvom.
Helez koji je ministrom odbrane postao kao kadar Socijaldemokratske partije BiH, a istovremeno je i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH iz reda Bošnjaka uvjeren je da se te blokade ipak mogu otkloniti i članstvo u NATO-u smatra najvažnijim vanjskopolitičkim ciljem koji njegova zemlja treba ostvariti i prije eventualnog pristupanja Evropskoj uniji.
U intervjuu za agenciju Fena pozvao je susjedne države koje su članice NATO-a da tome pomognu.
”Hrvatska i Crna Gora su članice NATO saveza i njihova pomoć nam je potrebna prilikom predaje zahtjeva za članstvo u NATO savez. Kada se glasa o prijemu nove članice NATO saveza, potrebno je da se glasa konsenzusom svih članica i zbog toga predstavnike Hrvatske i Crne Gore vidim kao lobiste prilikom glasanja za punopravno članstvo BiH u NATO savezu”, kazao je Helez.
Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je ranije ove sedmice najavio kako će Alijansa zbog rata u Ukrajini posebnu pozornost posvetiti upravo BiH te Gruziji i Moldovi gdje Rusija pokušava ojačati svoj utjecaj.
Ministar odbrane BiH kazao je kako sada očekuje dodatnu pomoć u naoružanju i opremi od članica NATO saveza na bilateralnom planu, ali i od tog saveza u cjelosti.
”Naše oružane snage moraju biti opremljenije”, istakao je Helez aludirajući na ograničenja za odbranu u državnom budžetu koji je na prosječnoj godišnjoj razini tek nešto većoj od 140 miliona eura ili 0,6 posto budžeta, ali i opstrukcije koje su dovele do toga da bh. vojska hronično pati zbog manjka naoružanja i opreme.