Državni zavod za statistiku, koji je, uz niz problema, probijanje rokova i optužbi za nepropisno obavljanje posla te nepopisivanje dijela građana, na jesen 2021. uspio dovršiti popis stanovništva, nikada nije proveo kontrolni popis, piše u četvrtak Jutarnji list.
Kontrolni popis je zakonski obavezan i predstavlja jedinu propisanu validaciju popisnih podataka, navodi ovaj dnevnik.
”Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Hrvatskoj 2021. godine predviđena je provedba kontrolnog popisa. No nakon završetka provedbe popisa 2021. godine, a nakon znatno pogoršane epidemiološke situacije na terenu, nije se pristupilo provedbi kontrolnog popisa na terenu”, potvrdio je Državni zavod za statistiku (DZS) bez pojašnjenja temeljem kojeg je propisa vodstvo ustanove na čelu s direktoricom Lidijom Brković odlučilo ne provesti zakonsku obavezu budući da se ne predviđa mogućnost da se ta obaveza ne provede.
Zakon je donesen 2020. godine, usred pandemije korone, a dodatno je izmijenjen 2021. kako bi se propisalo da se utvrđeni rokovi provedbe popisa mogu izmijeniti odlukom Vlade ako nastupe ”posebne okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a ugrožava život i zdravlje građana ili imovinu veće vrijednosti”.
Odredbe o kontrolnom popisu zakonski nisu podložne promjeni jer je propisano da će se kontrolni popis provesti neposredno nakon popisa, bez obzira na to u kojem roku on bio izvršen.
Preciznije, zakonom je definiran kontrolni popis kao ”kontrola obuhvata i sadržaja podata kao popisa” koja se, u skladu s članku 8., mora provesti ”neposredno nakon provedenog popisa na reprezentativnom uzorku popisnih krugova radi ocjenjivanja obuhvata i kvalitete podataka prikupljenih Popisom”, u skladu s ”metodološkim i drugim uputama Zavoda kojima se definira priprema, organizacija, provedba i obrada podataka”.
Za njegovu provedbu je nadležan Državni zavod. Takva se kontrola provodi kako bi se izbjegli očiti nonsensi, poput onog da u općini Zmijavci većina stanovnika pripada nekim ”ostalim religijama”, a da je katolika manje od trećine, piše novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin.
