Poruka iz Hrvatske: Srebrenica mora biti opomena čitavom svijetu
Društvo Istaknuto

Poruka iz Hrvatske: Srebrenica mora biti opomena čitavom svijetu

Učesnici 12. ultramaratona Vukovar – Srebrenica, nakon pređenih 227 kilometara u pet etapa, od mjesta masovne grobnice na Ovčari do masovne grobnice u Potočarima, trebali bi stići u Srebrenicu u ponedjeljak, iza podneva.

Maratoncima Draženu Ćućiću, Robertu Kasumoviću, Bobanu Pantoviću i Mirsadu Softiću na nekim dionicama pridruživali su se i drugi trkači koji su sudjelovanjem željeli odati počast žrtvama, piše Al Jazeera Balkans.

Ultramaraton je organizovalo Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba povodom obilježavanja 28. godišnjice srebreničkog genocida u spomen na žrtve genocida u Srebrenici, žrtve Vukovara i na sve nevino stradale tokom rata od 1990. do 1995. godine u Republici Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.

Vukovar i Srebrenica su neodvojivi dio priče

Boban Pantović iz Beograda i ove godine je učesnik ultramaratona. Pred polazak iz Vukovara izjavio je da je prilikom prvog dolaska u Potočare shvatio da mora biti dio ovog projekta koji je “vredniji od svih nas, zbog tragedije koja se dogodila”.

“Vukovar i Srebrenica za mene su neodvojivi deo priče. Istorija je učiteljica života, a da smo mi slabi učenici pokazalo je na ovom prostoru sve to što se dogodilo. Takve zločine mogu počiniti samo ljudi koji nemaju ljubavi u sebi, jer čovek bi pobedio sve te zločinačke misli u sebi i svo to iskušenje sa malo ljubavi”, poručio je Pantović.

Prema riječima Armina Hodžića, predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća Republike Hrvatske i predsjednika Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, širom Hrvatske, počev od Zagreba, Pule, Rijeke, Splita i Dubrovnika, biće obilježavanja i manifestacija sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici.

“Hrvatski sabor je 2009. proglasio 11. juli kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici te se od tada svake godine održava komemorativni skup u Hrvatskom saboru. Hrvatska javnost ima senzibilitet prema Srebrenici. Imamo tu sreću da u Hrvatskoj ne postoje nekakve snažnije tendencije negiranja ili relativiziranja genocida u Srebrenici. Barem je tako do dolaska Zorana Milanovića na mjesto predsjednika Republike Hrvatske. Uglavnom, nailazimo na potporu među građanima hrvatske javnosti”, kazao je Armin Hodžić.

Objasnio je kako je cilj ovih projekata da hrvatsku javnost upoznaju na objektivan i nepristran način koliko je to moguće, što se dogodilo u Srebrenici 11. jula, ali i što se događalo svih ovih 28 godina do danas, a to je negiranje genocida i relativiziranje genocida od onih koji su ga počinili.

“Kod svakog normalnog i civiliziranog čovjeka retorika određenih političara poput Milorada Dodika, njegovo negiranje genocida, izaziva sablazan. Genocid u Srebrenici je udžbenički primjer onoga što je teorija genocida donešena rezolucijom Ujedinjenih naroda. Ubijana su djeca, žene, starci, nemoćni… Srebrenica je bila demilitarizirana zona, što znači da su ljudi koji su pobijeni nisu predstavljali nikakvu prijetnju. Trebali su biti zaštićeni od UN-a i međunarodne zajednice koja je je garantovala sigurnost za njih. Smatram da je to bila jedna velika opomena, iako se ne treba zavaravati i misliti da su na tome Evropa i svijet nešto naučili. Jer, vidimo da se u Ukrajini ponavlja nešto slično, da u Bosni i Hercegovini oni koji negiraju genocid i veličaju ratne zločine ne dobijaju nikakvu konsekvencu u političkom smislu”, istakao je Hodžić.

Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara, rekao je da je “najmanje što možemo činiti odavati počast i zahvaljivati svima koji su dali živote u obrani svojih i naših domova”.

“Vukovar i Srebrenicu povezuje velika nevolja i nepravda, stradavanja nevinih žrtava od ruke velikosrpskog agresora. Povezuju nas poznati nam osjećaji nemoći, patnje i boli i trajno nas vežu osjećaji tuge i suze majki za nikad prežaljenim sinovima i kćerima. Upravo zato, i godinama nakon, ne smijemo zaboraviti nepravdu i žrtvu, moramo pružati podršku jedni drugima i prenositi istinu na nove generacije te podizati svijest o važnosti rješavanja pitanja nestalih osoba. Važno je zajednički raditi i ustrajati, a dobar primjer toga je i Ultramaraton Vukovar-Srebrenica koji je upravo jučer krenuo iz Vukovara, a čiji sudionici na taj način čuvaju uspomenu na sve nevino stradale žrtve Vukovara i Srebrenice”, izjavio je Penava.

Ne smijemo zaboraviti nepravdu i žrtvu

U Zagrebu će se u ponedjeljak održati i Mimohod sjećanja koji će krenuti sa glavnog zagrebačkog trga prema fontanama u Vukovarskoj ulici gdje će se emitirati, tradicionalno, projekcija cvijeta sjećanja da se nikad ne zaboravi. U oktobru je planiran 17. konvoj “Da se nikad ne zaboravi” mladih Bošnjaka i njihovih prijatelja.

U Puli se od 2005. godine u organizaciji Bošnjačke nacionalna zajednice Pule, u suradnji s vijećima Bošnjačke nacionalne manjine Istarske županije, gradova i općina, te nizom bošnjačkih organizacija udruga koje okupljaju mlade i branitelje, kao i kulturno-umjetničkih društava,  obilježava sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici. Od tada svakog 11. jula se održava mimohod ulicama i trgovima grada Pule.

Ove godine će, pod nazivom “Srebrenica 28”, biti održan mimohod. Na trgu kod gradske tržnice, odakle u utorak kreće mimohod, bit će dijeljene majice sa natpisom “Srebrenica, da se ne zaboravi i nikad nikom ne dogodi”, bijeli balon i bijele ruže. Mimohod se završava na glavnom trgu.

“Tom prilikom bit će izvedena recitacija pjesme o majci koja je izgubila svoju djecu u genocidu. Recitirat će je djevojka koja živi u Puli i koja je sama napisala tu pjesmu. Nakon toga pustit ćemo bijele balone u zrak u znak sjećanja, a potom ćemo se spustiti do gradske rive i položiti bijele ruže u more. Istovremeno će dio učesnika isploviti brodom iz pulske rive i na pučini će također položiti bijele ruže u more, a bijele balone pustiti u zrak”, ispričala je Almira Raimović, predsjednica Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Pule i predsjednica Bošnjačke nacionalne zajednice Pule i Istarske županije.

U povodu obilježavanja 28. godišnjice genocida koji se dogodio u Srebrenici otvorena je izložba Srebrenica – 28 godina od genocida na Korzu u Rijeci. U nedjelju će se također održati mimohod sjećanja “Srebrenica svijetom hodi”, a 28 bijelih ruža položit će se u more kao znak buđenja novog života.

U Splitu će se jedanaestu godinu zaredom zajedničkim zalaganjem koordinacija bošnjačkih organizacija u Splitu, Bošnjačke zajednice kulture Preporod i udruga Bošnjaka-branitelja Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije, uz “Mimohod 8372” ulicama grada obilježiti sjećanje na genocid u Srebrenici. Ovogodišnji mimohod bit će održan 10. jula.

“Program obilježavanja počeo je 3. srpnja dolaskom članova Biciklističkog kluba ‘Sabahudin Duzić – Tetak’ iz Donjeg Vakufa koji su skupa s nama položili vijence na spomen obilježje poginulim braniteljima Bošnjacima u Domovinskom ratu u Hrvatskoj na gradskom groblju Lovrinac u Splitu. Dan kasnije krenuo je trodnevni biciklistički maraton na relaciji Split – Bihać. Drugu godinu zaredom organizira se manifestacija ‘Vukovar i Srebrenica da se ne zaborave’, gdje se prije početka tradicionalnog maratona Bihać – Srebrenica biciklisti voze kroz gradove Hrvatske u spomen na žrtve Vukovara i žrtve Srebrenice. Prošle, 2022. godine vožnja je bila na relaciji Vukovar – Bihać. Osim odavanja počasti Bošnjacima braniteljima Domovinskog rata na Lovrincu, učesnici su položili cvijeće i odali počast svima koji su dali život za slobodu Hrvatske na spomenik hrvatske pobjede ‘Oluja 95’ u Kninu te odata počast na spomen obilježju prvom poginulom redarstveniku Josipu Joviću na Plitvicama”, rekao je Edin Nurkić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Splita.

Dženaza i ukop 30 identifikovanih žrtava

Zločine u Srebrenici su Međunarodni sud pravde (ICJ) i Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) okarakterizirali kao genocid. Do sada je za genocid i zločine u Srebrenici na Haškom tribunalu te sudovima u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini osuđeno je više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari od otvaranja 2003. godine do danas ukopana je 6.721 žrtva genocida. Po odluci preživjelih članova porodica 250 žrtava ukopano je u mjesnim mezarjima.

U utorak, 11. jula u Memorijalnom centru klanjat će se kolektivna dženaza i obaviti ukop 30 identifikovanih žrtava čija su nekompletna tijela pronađena u nekoliko grobnica.