Središnji informativni portal Bošnjaka u Hrvatskoj Novi Glas u periodu koji slijedi objavljivat će intervjue s predstavnicima Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u lokalnim zajednicama, ali i drugim predstavnicima Bošnjaka iz različitih dijelova zemlje. Cilj ovih razgovora jeste prije svega upoznati Bošnjake u Republici Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini, o tome kako druga najmnogobrojnija nacionalna manjina u ovoj državi živi, kako su zastupljeni u lokalnim vlastima te koji su problemi s kojima se susreću.
O stanju Bošnjaka u Republici Hrvatskoj razgovarali su i s predsjednikom Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Zagrebačke županije Salihom Huremovićem, koji je i predsjednik Udruge Bošnjaka veterana Domovinskog rata Hrvatske.
Koliko ste zadovoljni sastavom Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Zagrebačke županije u ovom mandatu?
Na manjinskim izborima koji su provedeni 7. maja 2023. godine drugi put sam dobio predsjednički mandat od strane birača Bošnjaka. Iako smo imali konkurentnu listu, nadmoćno smo dobili, sa stopostotnim učinkom od 25 vijećnika. Sastav Vijeća u ovom mandatu je dosta kvalitetniji iz razloga što smo uspjeli uključiti puno mladih vijećnika i to visokoobrazovanih koji će u svakom slučaju svojim angažmanom pridonijeti i kvalitetu rada Vijeća.
Koji su prioriteti Vijeća u ovom mandatu?
Prioriteti Vijeća u ovom mandatu su poboljšanje rada i pomoći Bošnjacima u našoj županiji. Cilj nam je doći do svakog Bošnjaka u našoj županiji, porazgovarati i rješavati eventualne probleme ukoliko ih ima te na druge načine pružati pomoć onima koji su u potrebi, a djecu uključivati u razne aktivnosti te u pohađanje bosanskog jezika.
Postoji li najava nekih projekata koje ćete održati/realizirati u budućem periodu?
Napomenuo bih da je Vijeće u prošlom mandatu, otkako sam isto preuzeo, napravilo više od očekivanoga. Slobodno mogu reći da smo napravili više nego prethodnici u 12 godina ili tri mandata. Jedna od bitnih stvari je ishodovanje prostora za rad Vijeća veličine 80 kvadrata koji nam omogućava nesmetan rad s čim smo jako ponosni i zadovoljni.
Pored uobičajenih programa vezanih za matičnu državu Bosnu i Hercegovinu kao što su Bajrami, Dan nezavisnosti, Dan državnosti popraćen Danima bh. kulture, obilježavanje genocida u Srebrenici (konvoj mladih i njihovih prijatelja), okruglih stolova i drugo, uspjeli smo, uprkos pandemiju koronavirusa, snimiti i kratki film o životu Bošnjaka u Zagrebačkoj županiji koji je jako dobro promoviran na našem području, a i šire.
U ovom mandatu planiramo napisati knjigu o položaju Bosnjaka u Zagrebačkoj županiji. Zatim od naredne godine, tj. 2024 godine, krećemo s projektom štafetnog maratona Zagreb-Prijedor u znak sjećanja na žrtve Prijedora i njegove okolice. Maraton bi se trčao 30 i 31. maja, na Dan bijelih traka, u kojem će svoju počast nevinim žrtvama dati profesionalni maratonci različite nacionalnosti predvođeni Bošnjacima.
Koji su problemi Bošnjaka Vašeg lokalnog područja?
Gorući problem Bošnjaka na lokalnoj razini jeste u samom nacionalnom izjašnjavanju. Kako u Republici Hrvatskoj nije išla automatizmom preinaka iz Musliman u Bošnjak, na području naše županije imamo oko 50 posto Muslimana koji bi se trebali izjasniti kao Bošnjaci kako bi mogli glasati na manjinskim listama. Već duže vrijeme radimo na tome te se nadamo da ćemo do narednih parlamentarnih izbora odraditi veći dio posla, tj. upisati ih na biračke popise kako bi mogli glasati za bošnjačkog kandidata za Sabor Republike Hrvatske
Kakva je saradnja s nadležnim institucijama lokalne i regionalne samouprave?
Saradnja s institucijama lokalne i regionalne samouprave je dobra, ali uvijek može bolje. Vijeće bošnjačke nacionalne manjine za Zagrebačku županiju se isključivo finansira iz Županijskog budžeta. S obzirom na inflaciju u Republici Hrvatskoj koja nas je pogodila prošle godine, nadamo se i poboljšanju finansijske potpore od županijskih vlasti.
Kakvi su odnosi s ostalim nacionalnim manjinama, ali i s većinskim narodom u Republici Hrvatskoj?
S obzirom na to da sam predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije već drugi mandat, mogu reći da je saradnja na visokom nivou. U Zagrebačkoj Županiji žive 22 nacionalne manjine od koji je njih 11 steklo pravo na vijeća i predsjednika. KVPNMZZ ima svoje programe po kojima radi, djeluje, a to su saradnja s matičnim državama, obilježavanje Međunarodnog dana tolerancije, Dana ljudskih prava i drugih programa. Jedan od značajnih programa je pisanje knjige o nacionalnim manjinama u Zagrebačkoj županiji koja je štampana u 1.000 primjeraka.
Koliko su Bošnjaci integrirani u zajednicu kad je riječ konkretno o lokalnoj sredini iz koje dolazite?
Što se tiče integracije u lokalnoj zajednici, s ponosom potvrđujem da su se Bošnjaci jako dobro uklopili u sredine u kojima žive. Populacija Bošnjaka u Zagrebačkoj županiji postoji dugi niz godina, a iz godine u godinu se povećava. Slobodno mogu reći da su Bošnjaci jako dobro situirani tako da je velika većina stambeno zbrinuta i zaposlena.
Imate li komunikaciju s maticom – BiH?
S matičnom BiH komunikacija je također dobra na svim razinama. Pokušavamo i radimo puno okruglih stolova i promocija knjiga kada se za to ukaže potreba. Također imamo i veliku saradnju s KUD-ovima BiH, gdje promičemo kulturu Bosne.
