Vlasti u Bosni i Hercegovini morale bi do marta 2024. godine osigurati usvajanje najmanje četiri zakona ukoliko žele da ta zemlja tada dobije saglasnost za otvaranje pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, kazao je u četvrtak šef Delegacije EU u Sarajevu Johann Sattler.
Evropska komisija ranije ovog mjeseca dala je, u izvještaju o napretku BiH, uvjetnu preporuku za početak pristupnih pregovora s tom zemljom, koja od decembra 2022. ima status kandidata za članstvo. Vlastima u BiH ostavili su rok do marta naredne godine da do tada pokažu “nužni stepen usklađenosti” sa standardima EU.
Ta je formulacija izazvala dvojbe i potakla različite interpretacije šta se tačno od BiH očekuje, a Sattler je sada u izjavi za sarajevski Dnevni avaz pojasnio kako se to odnosi na usvajanje u parlamentu zakona o kojima se naveliko razgovara.
Finaliziranje odnosno usvajanje tih zakona poslalo bi jasnu poruku spremnosti za daljnji napredak na putu evropskih integracija, istaknuo je Sattler.
“Usvajanje zakona o sudovima, zakona o sprečavanju sukoba interesa, izmjene i dopune Izbornog zakona u dijelu koji se tiče integriteta (izbornog procesa), te zakona o sprečavanju pranja novca su nadohvat ruke”, kazao je Sattler dodajući kako je uvjeren da BiH do marta naredne godine može ispuniti postavljene uvjete.
Podsjetio je kako je Evropska komisija još 2019. definirala 14 reformskih prioriteta na kojima BiH mora raditi kako bi ostvarila napredak na evropskom putu, a zakoni na čije se usvajanje sada čeka dio su tog paketa.
Nakon što je Parlament BiH ranije ove godine usvojio pet reformskih zakona, u oktobru je došlo do novog zastoja zbog sukoba oko zakona o sudovima BiH. Lider bosanskih Srba Milorad Dodik postavio je ultimativni zahtjev da centar novog prizivnog odjela pri Sudu BiH bude u Banjoj Luci, dok bošnjačko-građanski blok u vladajućoj koaliciji traži da sjedište bude u Istočnom Sarajevu. To stajalište podržala je i Delegacija EU u BiH jer smatra kako je logično da prizivni odjel bude blizu sjedišta državnog suda u Sarajevu, kao i zatvora u kojem borave osobe kojima se na tom sudu i sudi.
No u pozadini tog spora zapravo je borba za politički utjecaj nad pravosuđem. Dodikova bliska saradnica Sanja Vulić, koja je ujedno i šef kluba zastupnika Dodikove stranke u Parlamentu BiH, otvoreno je kazala kako oni žele da suci iz reda Srba koji će raditi u tom prizivnom odjelu budu isključivo iz entiteta Republika Srpska, odnosno da ne žele dopustiti da na tim pozicijama budu “salonski Srbi”, kako je nazvala Srbe koji žive u Federaciji BiH.
Dodik je izjavio kako neće dopustiti usvajanje bilo kojeg drugog reformskog zakona dok se taj spor ne riješi, a u međuvremenu je zaoštrio svoja stajališta. Nakon što je Evropska komisija objavila svoj izvještaj o BiH on opet insistira da se odmah donese novi zakon o Ustavnom sudu BiH i iz njega isključe strani suci, kao i da se zatvori Ured visokog predstavnika (OHR).
