Nova vlast u Bosni i Hercegovini ima rok do ljeta kako bi pokazala želi li zaista provoditi reforme koje su bitne za članstvo u Evropskoj uniji, a evropski put nužno znači i usklađivanje s vanjskom politikom Unije u odnosu na rusku agresiju na Ukrajinu, kazao je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.
BiH je u decembru 2022. dobila status kandidata za članstvo u EU, a Sattler je, u intervjuu koji su u ponedjeljak objavile banjalučke Nezavisne novine, potvrdio kako je to prije svega rezultat izmijenjenih geopolitičkih okolnosti, a ne zasluga političara, kako je kazao, koji su do sada izbjegavali provedbu reformi.
Ustvrdio je kako je bilo potpuno ispravno to što BiH nije dobila kandidatski status u junu 2022. godine, kada je on dodijeljen Ukrajini i Moldaviji, jer bi u tom slučaju “kandidaturu bh. političari koristili u predizbornoj kampanji uprkos činjenici da tome nisu ni na koji način doprinijeli”.
Time je aludirao na činjenicu da od podnošenja zahtjeva za kandidatski status 2016. u BiH nije bilo nikakvog značajnijeg reformskog napretka, a od 14 prioriteta koje je 2019. definirala Evropska komisija kako bi taj status preporučila, nije realiziran niti jedan.
No sve je promijenila agresija Rusije na Ukrajinu, zbog čega je Zapadni Balkan ponovno dobio na značaju iz evropske perspektive, a vlastima BiH, izabranim u oktobru 2022. godine, sada se nudi prilika za novi početak.
“Očekujemo više od novih vlasti”, kazao je Sattler navodeći kako se prvi konkretni koraci očekuju do kraja marta, do kada bi u parlamentu BiH morali biti usvojeni novi zakoni o sprečavanju sukoba interesa te o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV). Ovisno o tome u Bruxellesu će odlučiti jesi li nove vlasti u BiH ozbiljne kada kažu da su opredijeljene za evropski put.
Novom Vijeću ministara, na čijem je čelu HDZ-ova članica Borjana Krišto, predbacio je sporu reakciju na potres u Turskoj, odnosno izostanak koordinacije pri slanju timova za spašavanje koje su na kraju samostalno uputili entiteti.
“Nama bi bilo draže da je odgovor bio državni”, kazao je Sattler pojašnjavajući kako je samostalno djelovanje entiteta u ovom slučaju i finansijski problematično, jer time BiH gubi pravo na nadoknadu 75 posto troškova, što bi inače dobila kao članica Evropskog mehanizma civilne zaštite.
Rat u Ukrajini opisao je kao prijelomnu tačku u savremenoj historiji, kazavši kako više ništa neće biti isto kao prije ruske agresije na tu zemlju, a države koje žele biti dio evropske porodice, pa tako i BiH, sada jasno moraju pokazati spremnost da svoju politiku usklade s onom koja se vodi na razini EU.
