Tri godine od pojave virusa korona u Hrvatskoj: Stanje stabilno, ali se i dalje umire
Društvo Istaknuto Nekategorisano

Tri godine od pojave virusa korona u Hrvatskoj: Stanje stabilno, ali se i dalje umire

Tri godine nakon potvrde prvog slučaja COVID-19 u Hrvatskoj stanje je stabilno, no još uvijek se ne radi o običnoj virozi jer je i dalje proglašena pandemija, a zaraženi na dnevnoj razini i dalje umiru od posljedica virusa, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

“Još uvijek ne možemo reći da je virus korona obična viroza jer je i dalje proglašena pandemija na svjetskoj razini. Osim toga, i dalje imamo prosječno dvije do tri zaražene osobe koje preminu, većinom ‘s COVID-19'”, izjavila je Hini zamjenica direktora HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, tri godine nakon potvrđenog prvog slučaja zaraze 25. februara 2020. godine.

Hrvatska je prošla dug put u borbi s novom zarazom, da bi danas, prema zadnjem izvještaju Nacionalnog stožera od 20. februara, imala svega devet novih potvrđenih slučajeva zaraze.

Proglašenje kraja pandemije moguće na proljeće

Zbog povoljne epidemiološke situacije i smanjenog interesa javnosti, Stožer je donio ove sedmice odluku da će se podaci o zaraženima objavljivati jednom sedmično.

“Izgledno je da bi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ovog proljeća mogla proglasiti kraj pandemije, no to će ovisiti prvenstveno o situaciji u Kini, u kojoj je eskalirala zaraza nakon ukidanja ‘nulte’ tolerancije. U međuvremenu se pokazalo da su sojevi koji cirkuliraju u Kini već prisutni i u drugim zemljama”, kaže Pavić Šimetin.

Ipak, dodaje, Kina sada ne predstavlja neku ugrozu, pa su ukinuta ograničenja za dolaske putnika iz Kine u Hrvatsku. Povoljna situacija u svijetu mogla bi dovesti do proglašenje kraja pandemije, nakon što ju je WHO proglasio 11. marta 2020. godine, kaže Pavić Šimetin.

U Hrvatskoj dominira omikron soj i njegove podvarijante. Zadnja je evidentirana pojava kraken podvarijante, no pokazalo se da se svaki novi soj širi sve brže, ali i da ima sve blažu kliničku sliku. Manji je pritisak na bolnice te je manje umrlih.

Nakon pojave omikrona početkom 2022. godine, u Hrvatskoj su ukinute i sve epidemiološke mjere osim zaštitnim maski u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije.

Interes za vakcinacijom je vrlo mali, a u zadnje vrijeme najviše se imuniziraju osobe zbog putovanja izvan Evrope i radnici na kruzerima.

U zadnjem izvještaju Stožera navodi se kako je u Hrvatskoj 19. februara utrošena tek jedna doza vakcina, pri čemu ni jedna osoba nije imunizirana prvom dozom.

Vakcija protiv COVID-19, međutim, i dalje stiže u Hrvatsku, a Pavić Šimetin ističe da je najsretnija situacija kada ga se uspije donirati putem COVAX mehanizma, većinom u afričke zemlje. No i tamo se smanjio interes za imunizacijom, koji je i inače bio mali.

COVID-19 odnio živote gotovo 18.000 ljudi

Stoga nam ostaje problem njegovog skladištenja i uništavanja, s čime se suočavaju i druge zemlje.

U protekle tri godine Hrvatska je prošla dug put borbe sa zarazom koja se u proljeće 2020. širila eksponencijalnom brzinom. Od prvog slučaja 25. februara do 27. marta imali smo već više od 500 potvrđenih slučajeva, a prvi smrtni slučaj od COVID-19 u Hrvatskoj dogodio se 18. marta. 

Tokom trogodišnje pandemije u Hrvatskoj je od COVID-19 umrlo gotovo 18.000 osoba, a zaraženo je bilo ukupno nešto više od 1.268.000 osoba. 

Prvu godinu pandemije obilježio je proljetni lockdown, online nastava, zabrana zadržavanja na ulicama, e-propusnice za napuštanja prebivališta i boravišta. Stroge restrikcije bile su na snazi od kraja marta do sredine maja, nakon čega je uslijedilo postupno popuštanje. 

S obzirom na to da nije bilo ni lijeka niti vakcine za novu bolest, s nestrpljenjem se očekivala  prva isporuka Pfizerove vakcine, koja je u Hrvatsku stigla krajem decembra 2020. Hrvatska je tada bila na vrhuncu drugog vala širenja zaraze, dnevno je umiralo više od 90 ljudi, a broj novozaraženih iznosio je preko 4.500.  

U proljeće 2021. vladao je veliki interes za tek dospjelu vakciju, pa se stajalo u redovima na punktovima. Vladu se tada kritiziralo za nedostupnost vakcina, ali situacija se ubrzo promijenila. Naručene su velike količine, no interes će postajati sve manji.

Na vrhuncu epidemije više od 7.000 novozaraženih dnevno 

Zaraza se razbuktavala u valovima, ovisno o mutiranju virusa. U četvrtom valu epidemije, od augusta do decembra 2021. godine, prevladavala je delta varijanta.

Vrhunac četvrtog vala epidemije u Hrvatskoj zabilježen je 10. novembra 2021. godine sa 7.315 novozaraženih u jednom danu, no početkom 2022. prekretnicu u razvoju epidemije donijela je postupna dominacija omikron varijante, koja se brzo širi, ali većinom ne izaziva teže kliničke slike.

Uvođenje epidemioloških mjera pratili su od jeseni 2020. i protesti korona-skeptika, protivnika obaveznog nošenja maski i svih ostalih mjera zaštite od epidemije.