Bošnjačko nacionalno vijeće i Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju organizirali su drugu tribinu pod nazivom “Bošnjaci zajedno” u Narodnom sveučilištu Dubrava na kojoj su se, uz muzičko-poetski, kulturno-umjetnički program, okupljenima obratili predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Armin Hodžić i istaknuti član bošnjačke zajednice u Zagrebu Sead Berberović.
Hodžić je istakao kako je tokom proteklog četverogodišnjeg mandata na funkciji predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća, zajedno s ostalim članovima, nastojao biti među ljudima i odgovoriti na određene društvene pojave i pitanja, uprkos općim nepogodama, virusu korona i razornim potresima koji su ta nastojanja dijelom onemogućili.
Proteklih sedam ili osam godina, koliko sam na funkcijama koje se bave bošnjačkim nacionalnim pitanjem, uočio sam da se naša manjina susreće s problemom koji ostale nacionalne manjine u Hrvatskoj nemaju, poručio je, između ostalog, Armin Hodžić.
“Dok druge nacionalne manjine grade škole, vrtiće i kulturne domove, imaju potpredsjednike vlade i članove parlamenta, sve ono što mi nemamo i ne radimo, ja se već sedam godina bavim jednim pitanjem, ljudima pokušavam objasniti kako da se izjasne, pokušavam im reći kako se zovu. No i do dan-danas nisam ni blizu onome koliko bismo htjeli u tome biti uspješni. S današnjim danom u gradu Zagrebu imate 4.200 Bošnjaka na popisu birača, imate 4.995 ljudi koji se izjašnjavaju kao Muslimani s velikim ‘M’. Ne ulazeći u ničije opredjeljenje i uvjerenje, morate znati da ti ljudi nemaju pravo glasa, da nisu nacionalna manjina, ali ni većinski narod, ne osjećaju se takvima. Apeliram na vas da provjerite kako ste izjašnjeni i upisani u popis birača, ne sugerirajući vam da taj glas sutra date bilo kome, već da vama neko ne oduzima pravo glasa”, rekao je Hodžić.
Stotinama godina ljudi su ginuli, države i carstva su se raspadali zbog prava glasa, upozorio je Hodžić, dodavši kako članovi bošnjačke zajednice ne bi trebali olako prepustiti svoje glasačko pravo, posebno ako se ne osjećaju onako kako su upisani u državnom zavodu.
Posebno se Hodžić zahvalio prisutnim članovima i članicama ansambla ”Bosana” i hora ”Bulbuli” jer nastoje, rekao je, biti bastion sevdaha u Republici Hrvatskoj.
Dugogodišnji čelnik bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske Sead Berberović poručio je u svom govoru kako je tokom političkog angažmana od druge polovine 1990-ih neometano isticao svoju pripadnost bošnjačkom nacionalnom korpusu, što ga nije omelo u napretku o ličnoj profesorskoj karijeri na zagrebačkom FER-u, istakao je, na kojem je bio nagrađivan i prodekan.
„Nije lako biti nacionalna ni vjerska manjina, ali ako sami negirate svoj identitet i njegove odrednice, naciju, vjeru, porijeklo, onda vas neće cijeniti ni vaša okolina. Većina ljudi u Hrvatskoj poštuje kada ste iskreni, kada se borite za svoje i kada cijenite svoje“, poručio je Berberović.
Podsjetio je kako je ime „Bošnjaci“ postalo općeprihvaćeno u Hrvatskoj, kako u javnom, tako i u političkom prostoru.
Okupljeni u Narodnom sveučilištu Dubrava imali su priliku čuti sevdalinke i popularne napjeve u izvedbi ansambla „Bosana“ i zbora „Bulbuli“ pod ravnanjem Ismeta Kurtovića. Vesna Ivezić predstavila je nagrađivani roman „Schindlerov lift“ autora Darka Cvijetića, uz čitanje ulomaka iz djela ovog etabliranog prijedorskog pisca, dok je tri pjesme izrecitirao pjesnik Mehmed Sadović Hadžibegović, dvije iz vlastite zbirke poezije “Plesač kamenih prstiju“, te jednu pjesmu Ivana Slamniga.
S vlastitim uglazbljenim stihovima na pozornici je nastupio i Sead Alić uz pratnju na gitari Safiudina Alioskog Safija, dok je legendarni rock muzičar i kompozitor Ismet Kurtović u razgovoru s voditeljicom programa podsjetio na okolnosti i način nastanka pjesme „Mojoj dragoj BiH“ koja je početkom 90-ih, upravo u vrijeme rasplamsavanja ratnih sukoba u BiH, imala priliku postati državna himna. Riječ je o drugoj tribini „Bošnjaci zajedno“ kojom Bošnjačko nacionalno vijeće nastoji potaknuti Bošnjake s područja Zagreba i Zagrebačke županije, ali i cijele Hrvatske, na jasno izražavanje vlastitog identiteta kroz kulturnu artikulaciju, ali i kroz ostvarivanje svoji manjinskih prava putem biranja političkih predstavnika koje Bošnjaci, kao druga najbrojnija nacionalna manjina u Hrvatskoj, zaslužuju.
