Ustavni sud u utorak je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. oktobra ove godine do kada bi Hrvatski sabor trebao osigurati provedbu ustavne garancije jednakog biračkog prava.
U sažetku objavljenom nakon današnje sjednice Ustavni sud je naveo da je u ovoj odluci pošao od svoje dosadašnje prakse, tj. načelnih stajališta izrečenih u decembru 2010. i septembru 2015. godine.
Ističući da od prvog upozorenja 2010. do danas Hrvatski sabor nije ispunio svoju pozitivnu obavezu kroz zakonodavne intervencije u izborno zakonodavstvo, Ustavni sud je naveo da „razumijevanje i povjerenje ne mogu biti takvi da u pitanje dovedu temeljno pravo općeg i jednakog biračkog prava“.
Ustavni sud utvrdio je da utvrđene razlike u broju birača između velikog broja izbornih jedinica, koje proizlaze iz nezavisnih službenih izvora i koje su prisutne kroz dugo razdoblje, dovode u sumnju demokratski karakter cjelokupnih izbora s obzirom na očito odstupanje od supstancijalnog aspekta garancije jednakog i općeg biračkog prava iz članka 45. Ustava.
Značajno odstupanje od načela jednakog biračkog prava
Štaviše, opseg odstupanja ukazuje na visoku vjerovatnoću izravnog i neposrednog utjecaja na konačni ishod izbornog postupka ako bi on bio proveden prema postojećim zakonskim odredbama, izvijestio je sud.
Suočen s navedenim činjenicama Ustavni sud zaključio je da trenutni izborni sistem temeljen na deset izbornih jedinica, značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava, prije svega u njegovom supstancijalnom aspektu, koji garantira jednaku glasačku moć svakog birača odnosno težinu svakog glasa.
Ustavni sud od 2010. upozorava na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. No, ni jedan saziv Sabora s tim u vezi nije ništa poduzeo.
U međuvremenu su provedena i dva popisa stanovništva, a rezultati posljednjeg pokazali su da se ta odstupanja u međuvremenu povećala do razine koja bi u pitanje mogla dovesti ustavnost idućih izbora.
Stručnjaci za Ustav i izborne jedinice slažu se kako je odluka Ustavnog suda o ukidanju Zakona o izbornim jedinicama bila očekivana i da je Hrvatski sabor ovoga puta ne može ignorirati, a ima dovoljno vremena za provedbu ustavne garancije jednakog biračkog prava do 1. oktobra.
Ustavni stručnjak Mato Palić izjavio je Hini kako je takva odluka bila očekivana jer je Ustavni sud još 2010. upozorio na otklone u broju birača koji prelaze zakonsku odredbu o plus/minus pet posto, na šta se Sabor oglušio.
Palić: Zakonom propisati delimitaciju
Ovakve situacije, kada Ustavni sud samoinicijativno ukine neki zakon, događaju se iznimno rijetko, no riječ je o razumnoj reakciji Ustavnog suda.
„Oni su bili jako strpljivi i obzirni prema Saboru, međutim vidjeli su da to strpljenje ne polučuje nikakav efekt. U tom razdoblju na vlasti su bile različite političke opcije – HDZ i SDP, stoga su zaključili da nijedni ne žele reagirati pa su napravili ozbiljan i konkretan rez i primorali zastupnike da donesu novi zakon“, ocjenjuje Palić.
Ako to ne naprave, parlamentarni izbori se formalno neće moći provesti pa Sabor zapravo nema manevarskog prostora da ponovno izigra odluku Ustavnog suda. Palić također smatra da Sabor ima više nego dovoljno vremena za donošenje novog zakona, bez obzira što ne zasjeda tokom ljeta.
Što se tiče mogućih rješenja, varijantom da je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica trajno bi se riješio problem jednakog biračkog prava jer bi svaki glas vrijedio jednako.
S druge strane, ako će se ići na varijantu izbornih jedinica, zakonom bi trebalo propisati delimitaciju – da državno tijelo, poput DIP-a, periodično provjerava broj birača u izbornim jedinicama i sugerira njihovo prekrajanje ako dođe do promjena.
Palić smatra da izborne jedinice trebaju biti homogena područja, kako se ne bi opet razbijale logične i prirodne cjeline u različite izborne jedinice, kao što je to slučaj s Gradom Zagrebom.
Također ističe kako je za donošenje novog Zakona o izbornim jedinicama, pošto je organski zakon, dovoljna većina od 76 zastupnika, no bilo bi dobro da se postigne konsenzus između vladajućih i većeg dijela opozicije.
Podolnjak: Kriterij za formiranje izbornih jedinica broj stanovnika
Profesor na Katedri za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Robert Podolnjak apsolutno se slaže s odlukom o ukidanju Zakona o izbornim jedinicama, koju je zagovarao niz godina, uz primjedbu da je Ustavnom sudu trebalo 12 godina da nešto konkretno poduzme.
Podolnjak ističe da i dalje ostaje problem popisa birača, koji je aktualizirao zadnji popis stanovništva. „Tvrdim da imamo oko 500.000 birača više nego što je njihov stvarni broj u Hrvatskoj, kada se od broja stanovnika oduzmu maloljetne osobe“, kaže.
Ne zna se broj birača u izbornim jedinicama, niti na području cijele Hrvatske, ali ni kolika su odstupanja za svaku pojedinu izbornu jedinicu u omjeru broja stanovnika i broja birača.
Jedino je ispravno rješenje da se u izradi novoga zakona kao kriterij u formiranju izbornih jedinica uzme broj stanovnika, poručuje Podolnjak.
Kao kriterij se mogu uzeti i broj birača i broj stanovnika, jer se načelno smatra da tu ne bi trebalo biti većih odstupanja, no u Hrvatskoj postoje velika odstupanja, a popis stanovnika je daleko vjerodostojniji od popisa birača.
Trebalo bi zakonom utvrditi da će se izborne jedinice oblikovati na temelju jednakog broja stanovnika, odnosno da će se određen broj zastupnika birati prema određenom broju stanovnika.
Zbog toga treba mijenjati i Zakon o izborima zastupnika, u kojemu umjesto broja birača treba navesti broj stanovnika, i na temelju tog broja u drugom zakonu definirati izborne jedinice.
Gardašević: Bit će promjena u registru birača
I drugi profesor s Katedre za ustavno pravo Đorđe Gardašević pozdravlja odluku o ukidanju Zakona o izbornim jedinicama, koji je bio neustavan još 2010. godine, kada je Ustavni sud prvi put upozorio na nerazmjer u broju birača, a taj nerazmjer seže još od 2007.
„To je učinjeno sada jer je nerazmjer prešao sve granice prihvatljivog“, kaže Gardašević dodajući kako podaci o nerazmjeru birača po izbornim jedinicama pokazuju velike diskrepancije, kao i nerazmjer broja birača po popisu stanovnika iz 2021. i broja birača iz registra.
„Očekivano, bit će promjena vezanih uz registar birača, ali i nove definicije izbornih jedinica i broja zastupnika koji se u njima biraju“, smatra Gardašević.
Ustavni sud je ostavio rok do 1. oktobra Saboru da donese novi zakon, a do tada je postojeći zakon formalno na snazi.
Gardašević smatra da je Ustavni sud mogao i snažnije reagirati i odmah ukinuti aktuelni zakon, iako je očito da se neće primjenjivati za sljedeće parlamentarne izbore koji se očekuju 2024.
I profesor s Fakulteta političkih znanosti Goran Čular kaže da je današnja odluka Ustavnog suda bila očekivana jer ju je HDZ već najavio i spreman je na donošenje novoga zakona.
Čular se slaže da kao ključno pitanje ostaje problem preciznosti i tačnosti broja birača na nekom području, odnosno biračkih popisa.
