Veliki intervju Armina Hodžića za Bošnjački glas
Istaknuto Politika

Veliki intervju Armina Hodžića za Bošnjački glas

Vrijeme nakon posljednjih izbora najviše govori o kandidatima koji su željeli predstavljati Bošnjake u Saboru. Sa zastupnicom Prljaskaj malo je tko od Bošnjaka zadovoljan. Eventualno oni koji su postali dio njene sljedeće kadrovske križaljke (na putu daljnjeg razjedinjenja bošnjačkog korpusa u Hrvatskoj). Vrijeme je također pokazalo tko se samo nakratko pojavio u pokušaju da ugrabi mjesto koje odgovara ambicijama. No čini se da se iskristalizirala slika o jedinoj osobi koja je u ovom trenutku dovoljno odlučna, dovoljno educirana, pa i dovoljno uključena u hrvatsku javnost. Riječ je o Arminu Hodžiću koji je, prema mišljenju redakcije Bošnjačkog glasa, danas jedina osoba koja bi mogla okupiti najveći broj Bošnjaka u sljedećem pokušaju ‘osvajanja’ mjesta u parlamentu.

U razgovoru koji slijedi pokušat ćemo Arminu Hodžiću postaviti pitanja koja bi, pretpostavljamo, voljeli postaviti i čitatelji Bošnjačkog glasa. Radimo ovaj intervju s nadom da se na vrijeme krene u pokušaj odabira zajedničkog i jedinog kandidata Bošnjaka na sljedećim izborima.

REDAKCIJA: Armine, za razliku od ostalih kandidata sa prošlih izbora niste stali. Dajete do znanja da Vam je političko djelovanje zastupanja Bošnjaka zapravo trajna orijentacija i gotovo pa jedini interes. Time potvrđujete mišlje onih koji su Vam i ranije vjerovali. Koje ste najvažnije stvari napravili u ovom vremenskom periodu nakon izbora?

Sve čime se bavim i radim u životu nastojim raditi sa maksimalnom posvećenosti. Posebno se to odnosi na političko djelovanje zbog kojega sam morao urediti svoj život na način da mogu biti u potpunosti orijentiran na rad za našu zajednicu. Ako govorimo o političkom segmentu, najvažnije stvari koje su se dogodile nakon izbora odnose se na proširivanje terenske infrastrukture i rad na preveniranju većeg broja kandidata na izborima. Ako bismo navodili i ostvarene projekte, trebao bi nam cijeli jedan broj Bošnjačkog glasa da sve navedemo, ali istaknuti ću kampanju za popis stanovništva koja je dobro pokazala kome je doista stalo do Bošnjaka u Hrvatskoj i ko zastupa interese Bošnjaka.

REDAKCIJA: Kako danas vidite ulogu Vijeća, Koordinacije vijeća, te rad pojedinih bošnjačkih udruga u Hrvatskoj?

Trenutno vlada poprilična institucionalna anarhija, svi su sve, i nitko nije ništa. Najviše me žalosti da je praktički ugašen rad Koordinacije županijskih vijeća, Vijeća grada zagreba i predstavnika za županije bošnjačke nacionalne manjine u RH. To je najlegitimnije tijelo među Bošnjacima te ima snažne mehanizme za inicijative i rad. Nažalost, u ovome mandatu održana je samo jedna sjednica te ne postoji niti jedan zajednički projekt. Važno je da to javnost zna i potrudit ćemo se da u idućem periodu intenzivnije govorimo o tome. Kako god bilo, nakon Nove godine izaći ćemo sa prijedlogom budućeg institucionalnog uređenja Bošnjaka koje će biti zadovoljavajuće za sve i bez pretenzija ka “krovnim organizacijama”.

REDAKCIJA: Hoće li političke promjene i izbori u BiH koji su iza nas utjecati i na razmišljanja Bošnjaka u Hrvatskoj?

Situacija u Bosni i Hercegovini poprilično je složena i Bošnjaci se nalaze u nezahvalnoj poziciji, ali treba naglasiti da ne postoji nikakva korelacija između političke situacije u BiH sa političkom situacijom Bošnjaka u Hrvatskoj. Na primjer, SDA u BiH je vladajuća skoro 30 godina pa je i na ovim izborima dobila najviše glasova dok s druge strane SDA u Hrvatskoj ne postoji već više od jednog desetljeća.

REDAKCIJA: Za Vas kampanja kao da nije niti završila. Gotovo da ste sveprisutni. Koliko ste uspješni u okupljanju bošnjačkog korpusa i koliko ste uvjereni da ćete biti jedini odnosno najvažniji bošnjački kandidat?

Kampanja traje 4 godine, i često ćete to čuti i svako će to ponavljati ali rijetki će se toga i držati. Moja filozofija otprilike se ogleda u tome da se ne želim ljudima predstavljati 2 mjeseca prije izbora, takva priča osuđena je na neuspjeh. Osim toga, naš narod u Hrvatskoj nije navikao da se netko kontinuirano bavi politikom a posebno ne ako nije na nekom visokom i plaćenom položaju. Ja sve što radim, radim volonterski i vidim da to ljudi prepoznaju. Trenutno stanje na terenu govori da ne postoje drugi kandidati, ali osobno se niti ne zamaram drugima. Posao koji sam uradio proteklih nekoliko godina daje mi za pravo reći kako sam spreman sve da izbori budu sutra. U septembru ove godine svim bošnjačkim organizacijama poslao sam svoj program i pozvao sve potencijalne kandidate da naprave isto, međutim do dana danas nitko se nije oglasio što je poruka ili da nema drugih kandidata ili da se još ne osjećaju spremno. A to Vam je otprilike kao u autoškoli, kad instruktor šuti onda voziš ravno.

REDAKCIJA: I do sada je bilo utrčavanja na teren ‘kandidata’ koji nisu imali nikakvu šansu, ali su po svemu sudeći bili financirani od institucija pa i pojedinaca da razbiju glasačko tijelo Bošnjaka. Očekujete li slične igre i ovaj put?

Naravno da očekujem, jer je to dio političke utakmice. Sada ću vam reći nešto što javnost do sada nije znala, nakon izbora postojala su 2 čovjeka koja su se htjela kandidirati na idućim izborima. Međutim, s obojicom sam ostvario kontakt i krenuo u intenzivne pregovore te je ishod takav da su obojica odustala i spremni su me podržati na idućim izborima ako budem kandidat. Ali je zanimljivo da sam s jednim od njih, koji čak nije iz Zagreba se sastao više od 15 puta. Pored toga, uvjeren sam kako će na idućim izborima prvi put više biti kandidata iz albanske nacionalne manjine nego iz bošnjačke. Ja igram ofenzivno, ne čekam kontru ili grešku protivnika već želim riješiti utakmicu već u prvom poluvremenu. S druge strane, među nama imate nekoliko pojedinaca koji kalkuliraju, sjede u ćošku i čekaju hoću li se ja poskliznuti. Ali dok oni tako čekaju vrijeme prolazi i Bošnjaci od njihovog čekanja za realizaciju ličnih ambicija nemaju ništa. 

REDAKCIJA: Koji su Vam prioriteti u zastupanju Bošnjaka u Hrvatskoj?

Sve počinje i završava mjestom u parlamentu, bez toga nemamo političke težine i teško možemo ostvariti programske ciljeve. Nakon ostvarenja toga cilja u što svi vjerujemo, potrebno je povratiti naše političko predstavništvo na lokalnoj razini kroz participaciju na lokalnim izborima, te izgraditi adekvatnu infrastrukturu. Većina naših udruga i vijeća trenutno koriste gradske/županijske prostore i plaćaju najmove, potrebno je stvoriti vlastitu infrastrukturu u tom smislu. Isto tako, mora se uspostaviti odmah fond za stipendiranje naših učenika i studenata te izboriti za veća prava naše braniteljske populacije koja je trenutno nepravedno zapostavljena.

REDAKCIJA: Kako se može okončati agonija Preporoda i postoje li nade da izdavačka djelatnost Preporoda ponovno zaživi?

Nažalost Preporod je doživio sudbinu sličnu SDAH. Ja to nazivam “brava demokracijom” u kojoj predsjednik zaželi postati apsolutni vladar unutar organizacije a nema nikakve podrške za to pa onda pristupi promjeni brave na vratima organizacije kako bi on bio jedini koji može ući unutra. Da nije žalosno, bilo bi smiješno. Bio sam u Nadzornom odboru Preporoda u prošlom mandatu i znam kakvi su nam sve izvještaji dolazili na stol i kakva je situcija bila, Glavni odbor kao najvažnije tijelo nije se sastao pune 3 godine. Ne bih htio biti pesimističan, ali mislim da nećemo tako skoro čitati Journal i Behar.

REDAKCIJA: U posebnoj su situaciji Bulbuli i Ismet Kurtović. Od najuspješnijeg zbora do ‘beskućništva’. Ima li nade?

Ima. Od iduće godine niti jedan segment njihovog rada neće ostati nepokriven. Dogovorili smo niz projekata i aktivnosti koji će ponovno udahnuti život Bulbulima. Od prvoga dana njihove agonije sam sa njima, i ostat ću do kraja jer ih smatram bastionom sevdalinke i sevdaha, a Ismeta jednog od naših najvažnijih ljudi općenito unutar bošnjačke zajednice.

REDAKCIJA: Uz Bošnjačku nacionalnu zajednicu Hrvatske, kao krovna organizacija Bošnjaka u Hrvatskoj najavljuje se ili proglašava i SABAH. Koja je u svemu tome uloga Vašeg Bošnjačkog nacionalnog vijeća? Ne čini li Vam se da imamo više krovova nego kuća. Imate li viziju staviti sve pod jedan zajednički krov ili nam je budućnost podijeljena?

BNV je osnovan idejno kao buduća koordinacija županijskih vijeća, međutim rasplet situacije odveo je Koordinaciju u drugome smjeru i onemogućio provedbu te ideje. Nisam želio zatezati konopac i pustio sam da drugi demonstriraju svoje ideje i pokažu što znaju. Nakon idućih manjinskih izbora formirat ćemo Koordinaciju županijskih vijeća kao Bošnjačko nacionalno vijeće i doći u situaciju da koordinacija bude financirana i putem Savjeta za nacionalne manjine. Sviđalo se to nekome ili ne, trenutno ne postoji niti jedna krovna organizacija Bošnjaka, ali ako pogledate bolje tako nečega nema niti među drugim manjinama. To je samo težnja za ovladavanjem nad resursima i predstavljanjem u javnosti kao nekog važnog faktora. SABAH niti izbliza nije krovna organizacija jer okuplja svega nekoliko aktivnih udruga, više od 60% članica SABAHa su neaktivne organizacije. Malo ljudi zna da je recimo i NK Nur član SABAH-a a ne postoji nikakva veza među njima. Osim toga, ako ne postojite u Zagrebu, Sisku, Rijeci, Gunji i Dubrovniku, gdje živi 85% Bošnjaka Hrvatske, onda ne možete govoriti da ste krov bilo čega.

REDAKCIJA: Iza Vas je odličan mandat na čelu Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba usprkos nedaćama u vidu potresa i koronavirusa, planirate li od birača tražiti novi mandat?

Nikada se nisam libio stavljati svoj rad pred birače i pustiti ih da donesu odluku jesam li radio dobro i u interesu zajednice. Cijelo vrijeme sam tu i ne bježim od odgovornosti. Napravili smo u ovome mandatu povijesne iskorake o kojima ćemo pričati narednih mjeseci. Sve što u ovoj situaciji mogu reći je da pripremamo nešto što će biti ogroman iskorak za Bošnjake ne samo u Zagrebu već u cijeloj Hrvatskoj. Iskreno, poprilično se radujem novoj političkoj utakmici i želim da nam buduće godine donesu veći prosperitet i još bolji položaj u društvu i državi.

Izvor: Bošnjački glas