Zadarski Albanci DORH-u prijavljuju sumnju na malverzacije, optužena i Ermina Lekaj Prljaskaj
Istaknuto Politika

Zadarski Albanci DORH-u prijavljuju sumnju na malverzacije, optužena i Ermina Lekaj Prljaskaj

Foto: 057info

Predstavnici albanske nacionalne manjine u Gradu Zadru i Zadarskoj županiji, okupljeni u Kulturnu udrugu Albanske nacionalne manjine, Adem Shala, Sebo Kajtazi i Palok Prekpalaj, nezadovoljni su načinom na koji će se ove godine formirati Vijeće albanske nacionalne manjine u Gradu Zadru i Zadarskoj županiji, smatrajući da, bez obzira na odluke izbornih povjerenstava i Ustavnog suda, kandidatura zajednice Albanaca Primorsko-goranske županije, na čelu s Antonom Dedajem, nije bila ispravna.

Smatraju kao se isti zakon različito interpretira u ovom slučaju i u slučaju izbora iz 2011. godine, kada je odbijena kandidatura Zajednice Albanaca Karlovačke županije, također u Zadru. Ukazuju na činjenicu da statut riječke udruge predviđa djelovanje samo u okviru Primorsko-goranske županije, piše 057info.

“U Statutu je navedeno kako su ciljevi udruge očuvanje i njegovanje identiteta manjine u PGŽ te saradnja i razvijanje odnosa s Albancima izvan nje. Pojam saradnje ne otvara prostor udrugama izvan Republike Hrvatske da se kandidiraju na izborima u RH, pa je jasno da izvan matične županije mogu samo sarađivati, a ne i takmičiti se na izborima”, stoji u bitnome u njihovoj žalbi koju su podnijeli Ustavnom sudu.

Razočarani su jer, po njima, iza svega stoji saborska zastupnica iz redova albanske nacionalne manjine Ermina Lekaj Prljaskaj, inače i Dedajeva nećakinja.

“Ona je potpisnica statuta riječke udruge koja se kandidirala na izborima, a bila je i predsjednica udruge do 2015. godine. Mi smo Dedaju nudili da vijeće bude sastavljeno od pojedinaca iz različitih grupa, predložili smo ga i za predsjednika u prošlom sazivu, no on je htio progurati svoju porodicu i steći kontrolu nad finansijama namijenjenim za albansku manjinu. Istim zakonom koji je ograničavao našu prisutnost izvan županije sada se nas odbacuje iz aktivnog života albanske manjine”, kaže Prekpalaj.

Shala kaže kako je “nesporazuma” bilo i prije ovih izbora, pa tako on kao sekretar i likvidator udruge nikada nije dobio ključeve Albanskog kulturnog doma, koji je država platila 1,8 miliona kuna. Po njemu, ona se sada koristi za privatne potrebe pojedinaca.

“Kada je otvaran konzulat niko nam nije rekao da će Dedaj postati počasni konzul. Nakon toga skovan je plan da nas se odstrani, i to preko subjekta koji prema statutu može djelovati samo u Primorsko-goranskoj županiji, i to statutu koji je pisala njegova nećakinja, što govori da se priprema teren za ovu varijantu. Nama sada ostaje raditi po pojedinim projektima, sa značajno manjim iznosima, a bojim se da ovo vijeće neće raditi za dobrobit Albanaca, kao što nije radilo ni prethodne četiri godine”, kaže Kajtazi.

Nakon odbijenice Ustavnog suda ostaje im prijava DORH-u zbog sumnje u nezakonitosti, sa željom da se do kraja rasvijetli kako je došlo do toga da Albance u Zadarskoj županiji predstavljaju članovi zajednice iz Rijeke.

Foto: 057info